OBIČNA SMREKA

Picea abies (L.) H. Karst

ZNAČAJKE: ljekovita, medonosna

KARAKTERISTIKE

Obična smreka (Picea abies (L.) H.Karst) je zimzelena vrsta drveta koja može narasti u visinu do 55 m s promjerom debla do 1 m. Krošnja je uska, pravilno razgranata i čunjastog oblika. Grane se kod smreke javljaju u pršljenastom rasporedu, viseće su, vodoravne ili se malo uzdižu. Iglice su ravnomjerno spiralno raspoređene, većinom usmjerene na sve strane, dugačke oko 25 mm. Na stablu se zadržavaju 5-7 godina, a nakon što otpadnu ostavljaju hrapavu grančicu. Kora je tanka, u mladosti glatka, siva, u starijoj dobi tamnocrvena i ljušti se u okruglastim ljuskama. Pupovi su tamnonarančaste boje, nisu smolasti, vršni pupovi su tupi, čunjasto do ušiljeno jajasti, malo su veći od postranih pupova koji su svijetli do tamnosmeđi i većinom ušiljeni. Korijen je plitak i bez glavne žile, stvara brojne bočne izboje. Biljka je jednodomna, cvate od travnja do lipnja. Muški cvjetovi su u početku kuglasti, crveni do crvenožuti, nakon prašenja malo produženi, dugi oko 2cm, rastu između iglica na prošlogodišnjim granama. Ženski cvjetovi su u početku uspravni i ljubičastocrveni no kako češeri rastu postaju smeđi i viseći,dugi do 18cm, široki oko 4cm, rastu na vrhu prošlogodišnjih grana, građeni su od većeg broja spiralno posloženih plodnih ljusaka koje imaju 2 sjemena zametka i pokriveni su pokrovnim ljuskama koje su valovito nazubljene. Dozrijevaju u rujnu i listopadu kada ispadaju sjemenke kao i cijeli češeri. Sjemenke su tamnosmeđe i jajaste, duge oko 4mm sa krilcem dugim oko 1,3cm.

RASPROSTRANJENOST

Smreka je otporna na mraz, ali je i vrsta polusjene pa ne podnosi baš dobro zasjenu gustih krošanja. Osjetljiva je na ljetne suše. Zakiseljava tlo jer se iglice teško razgrađuju. Iziskuje hladniju i vlažniju klimu. Rasprostranjena je u sjevernoj Europi, te na brdskim i planinskim područjima srednje i južne Europe. Specifičnog je mirisa. Sadi se u potrebe drvne industrije, no kao i ukrasno stablo u dvorištima i parkovima. U sklopu šume cvate nakon 30-50 godina. U Hrvatskoj je autohtona vrsta.

RAZMNOŽAVANJE

Razmnožava se u kasno ljeto sjemenom i vegetativno reznicama. Zbog plitkog korijena nije ju dobro saditi na mjestima koja nisu zaštićeni od jakih naleta vjetra.

KEMIJSKA SVOJSTVA I LJEKOVITOST

Iglice sadrže eterična ulja, smole, tanina, resin, terpentin, pinen, silvestren, sumpora, fosfora, željeza, kalcija i vitamina C. U travnju i svibnju na mladim izbojima biljne uši izlučuju medenu rosu koja privlači pčele. Takav pčelinji med zove se medun. Ovaj proizvod sadrži bogatstvo antioksidansa, aminokiselina, mineralnih tvari i posebno željeza. Boja mu je izrazito tamna, a okus dugo ostaje u ustima. Pogodan je za oporavak iscrpljenog i oslabljenog organizma i anemija. Sadrži i folnu kiselinu pa je osobito preporučljiv u trudnoći i to tijekom cijelog razdoblja, ako ne postoje kontraindikacije.
Mlade iglice bogate su vitaminom C, koriste se za pripremu čaja ili sirupa. Može se reći da nema boljeg prirodnog sredstva za liječenje dišnih organa i dišnih puta od sirupa smrekovih mladih izdanaka koje se rabe i za liječenje tegoba kao što su kašalj ili česte prehlade i to naročito za djecu te osobe slabog imuniteta.
Glavni sastavni dio smole je terpentin. Terpentinsko ulje, odnosno pripremljeni preparati koji sadrže terpentinsko ulje, preporučuju se također za inhalacije kod oboljenja organa za disanje kao i kod kroničnih gnojnih oboljenja dišnih putova, kod bronhitisa, upalnih procesa pluća, kod infekcioznih razaranja plućnog tkiva (plućna gangrena) i plućne tuberkuloze, ukoliko se kod plućne tuberkuloze ne radi o već uznapredovalom fibroznom procesu bolesti.
Kambij se može sušiti i mljeti te koristiti kao dodatak brašnu.
Drvo smreke se koristi za izradu košnica, gudačkih instrumenata i namještaja zbog svoje kvalitete visokog stupnja glatkoće u obradi.

ZANIMLJIVOSTI

Ovu vrstu smreke greškom većina ljudi zove “bor” prigodom proslave Božićnih blagdana, te se često koristi kao Božićno drvce. Osim dekorativnog izgleda obična smreka ispunjava prostor i vrlo karakterističnim mirisom kakav se i očekuje u vrijeme Božića.

SISTEMATIKA

CARSTVO PLANTAE
KOLJENO PINOPHYTA
RAZRED PINOPSIDA
RED PINALES
PORODICA PINACEAE
ROD PICEA
VRSTA PICEA ABIES

Tekst i slike: M. O., 7.c