CRVENI HRAST
Quercus rubra L.
ZNAČAJKE: jestivost
KARAKTERISTIKE
Crveni hrast ( Quercus rubra L.) je listopadno drvo koje može dosegnuti visinu do 30 m, deblo je promjera do 2 m, kora je u mladosti siva i glatka, kasnije postaje zadebljana s plitkim raspuklinama. Mlade grančice su crvenkastosmeđe, pupoljci su crvenosmeđi, jajasti i veliki.
Listovi su dužine 12-20 cm i širine 10-12 cm, duguljasit do obrnuto jajasti sa 7-11 zašiljenih režnjeva i dubokim oblim urezima. Osnova lista je tupa do široko klinasta dok je vrh zašiljen. Lice lista je svijetlo i sjajnozeleno, a naličje dlakavo kod nervature. Listovi ujesen poprimaju crvenu ili crvenosmeđu boju.
Cvjetovi su jednospolni, muški žućkastozeleni u visećim resama, ženski sitni pojedinačni ili po dva. Plod je žir dužine 15-25 mm, širine 10-23 mm plitko smješten u ljuskastoj kapici. Dozrijeva 18 mjeseci nakon oprašivanja.
Cvjeta u svibnju, a plod donosi u jesen druge godine.
RASPROSTRANJENOST
Prirodno raste na području Sjeverne Amerike na istoku i sjeveru prema Kanadi, a u Europi se počeo uzgajati u 18. stoljeću kao dekorativna vrsta. Relativno je brzog rasta, podnosi sjenu i tolerira različita tla. Ne podnosi poplavljena, ali i suha staništa. Otporno je na niske temperature i gradska zagađenja.
RAZMNOŽAVANJE
Razmnožava se sjemenom i sadnicama.
KEMIJSKA SVOJSTVA
Jestivi dio je žir koji se može sušiti i samljeti u brašno i to tek nakon što su tanini isprani ili iskuhani. Hidrolizirajući tanini su esteri fenolne kiseline i šećera, prisutni kao galotanini djeluju antikancerogeno i štite od infekcija i upalnih reakcija.
Otrovni dio čini mlado lišće. Nakon gutanja javljaju se simptomi: bol u želucu, konstipacija i kasnije krvavi proljev, prekomjerna žeđ i mokrenje.
SISTEMATIKA
CARSTVO | PLANTAE |
KOLJENO | MAGNOLIOPHYTA |
RAZRED | MAGNOLIOPSIDA |
RED | FAGALES |
PORODICA | FAGACEAE |
ROD | QUERCUS |
VRSTA | QUERCUS RUBRA |
Tekst i slike: E. S. ,5.c