OBIČNI GRAB

Carpinus betulus L.

ZNAČAJKE: ljekovitost

KARAKTERISTIKE

Obični grab (Carpinus betulus L.) je listopadno stablo koje naraste do 25 metara visine, guste je i razgranate krošnje. Korijenov sustav je dobro razvijen i dubok. Deblo je promjera do 70 cm, kora je u mladosti glatka, tanka i svijetlosiva, a kasnije postane malo ispucana s uzdužnim, plitkim naborima. Mlade grančice su vitke, dlakave i sjajne, pupoljci su uskojajasti, goli, dugi 5–7 mm, prekriveni crvenosmeđim ljuskama koje su trepavičastih rubova, vršni pupovi su često s povinutim vrhom, rijetko veći kod postranih koji priliježu uz granu.
Listovi su jednostavni, duguljasto jajasti, ušiljeni, na osnovi srcasti ili zaobljeni, dugi 5-15 cm, široki 2-7 cm, oštro i dvostruko nazubljeni. Izražene lisne nervature; u jesen sjajno žute do narančaste boje; listovi ostaju na biljci do proljeća
Jednodomna je biljka. Cvjetovi se javljaju za vrijeme listanja, muški se formiraju iz krupnih, bačvastih pupova na prošlogodišnjim izbojcima, u obliku okruglastih, visećih i rastresitih od 4 do 6 cm dugih resa žute boje. Ženski se nalaze na vrhu mladog ovogodišnjeg izbojka, također u okruglastim visećim, ali samo do 2 cm dugim resama. Cvatnja je od kraja travnja do početka lipnja, neposredno poslije razvijanja listova.
Plodovi su jednosjemeni, bočno spljošteni oraščići, dugi od 5 do 10 mm, svijetlozeleni, kasnije sivosmeđi koji vise u izduženim, gustim, do 15 cm dugim plodnim skupinama(kiticama). Svaki oraščić ima krilca koja mu služe da se lako raznosi vjetrom. Plodovi vise u širokim plodnim skupinama, dozrijevaju u kasnu jesen te ostaju na stablu kratko vrijeme i poslije otpadanja lišća.

RASPROSTRANJENOST

Obični grab je autohtona vrsta naših mezofilnih šuma. Najviše raste na brežuljkastim područjima (do 1000 m nadmorske visine), a u nizinskim terenima ga srećemo samo na izdignutim i ocjeditim položajima. Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi, jugozapadnoj Aziji i na Kavkazu. Pojavljuje se u brojnim šumskim zajednicama, a kao edifikator najznačajniji je i najrašireniji u mješovitoj šumi hrasta kitnjaka i graba. Voli plodno tlo, ne uspijeva u tlima stalno natopljenim vodom. Dobro podnosi mraz i zagađenje zraka.

RAZMNOŽAVANJE

Razmnožava se sjemenkama, ali se može razmnožavati reznicama i granama. Sjeme se sije odmah nakon što su ubrane u jesen, ali je moguće sljedeće godine. Sjemenke su dobro očuvane u papirnim ili plastičnim vrećicama u trajanju od 2 do 3 godine. Reznice se ukorijenjuju vrlo brzo. Grab je dovoljno otporan na bolesti i štetočine.

KEMIJSKA SVOJSTVA

Kora i lišće graba sadrže veliki udio tanina, aldehida, galskih i kofeinskih kiselina, bioflavonoida, kumarina, eteričnih ulja i askorbinske kiseline, vitamina E, katehina i citokinina. Sok ovog stabla sadrži mnogo šećera i organske tvari.

LJEKOVITOST

Biljni čaj primjenjuje se za liječenje traheobronhitisa, spastičnog i kroničnog nazofaringitisa, kašlja, proljeva, grlobolje, reumatskih bolova, gripe, hemoroida i glavobolje. U homeopatiji se preporučuje protiv krvarenja, jer povećava broj trombocita, promičući njihovu proliferaciju. Također, koristi se od ljudi koji pate od mentalnog i fizičkog umora i stresa. U tijeku je mnogo studija kako bi se dokazala antitumorska svojstva biljke koja se pripisuju sadržanom feoforbidu.
Listovi se mogu koristiti za zaustavljanje krvarenja iz manjih rana.

UPOTREBA

Drvo je iznimno tvrdo, žilavo i čvrsto, teško se i cijepa. Služi za izradu raznih alata, za ogrjev ili dobivanje ugljena. Zbog dubokog i dobro razvijenog korijena dobro povezuje tlo, a budući da je otporan na orezivanje, može se uzgajati kao živa ograda. Osim toga, uzgaja se i kao dekorativno stablo u parkovima.

SISTEMATIKA

CARSTVO	PLANTAE
KOLJENO	MAGNOLIOPHYTA
RAZRED	MAGNOLIOPSIDA
RED	FAGALES
PORODICA	BETULACEAE
ROD	CARPINUS
VRSTA	CARPINUS BETULUS

Tekst i slike: M. D. ,7.c