OBIČNI ORAH

Juglans regia L.

ZNAČAJKE: jestivost, ljekovitost

KARAKTERISTIKE

Obični ili pitomi orah (Juglans regia L.) je listopadno drvo visine do 30 metara sa slabije razgranatom, ali širokom, prozračnom krošnjom i snažnim glavnim granama.
Deblo je široko i više od metar u obujmu, kora je u mladosti glatka i siva, kasnije tamna, debela do 2 cm i s uzdužnim brazdama.
Korijenov sustav je snažan i vrlo razgranat.
Listovi su dugi 20-50 cm, naizmjenično postavljeni, neparno perasti i sastavljeni od 5-9 lisaka. Liske su eliptičnog oblika, dužine 5-15 cm, širine do 5 cm, na osnovi zaobljene, na rubovima cjelovite ili tek malo nazubljene, na vrhu ušiljene, a nalaze se na kratkim peteljkama, jedino je vršina liska veća i ima dužu peteljku.
Cvjetovi su jednospolni, a biljka je jednodomna. Ženski cvjetovi razvijaju se pojedinačno ili su po 2-4 u skupinama, nalaze se na završecima ovogodišnjih izdanka. Cvjetove čine tučak i dvije brakteje, plodnica im je podrasla i sadrži jedan sjemeni zametak. Muški cvjetovi skupljeni su po 100-150 u oko 5-15 cm duge debele i viseće rese, a nalaze se na prošlogodišnjim grančicama, razvijaju se odmah poslije listanja.
Plod je okruglasta koštunica veličine 3-5 cm koja dozrijeva u rujnu, obavijena je glatkim, zelenim i mesnatim ovojem debljine oko 3 mm, dozrijevanjem posmeđi. Unutra se nalazi koštica veličine 3-4 cm, ima čvrstu ljusku koja puca na dvije polutke i otkriva žućkastobijelu, kvrgavu sjemenku.

RASPROSTRANJENOST

Prirodno raste na planinskom području središnje Male Azije te je poznat i pod nazivom perzijski orah. Raširen je od Himalaje preko Irana i južnog Kavkaza te Male Azije do Balkanskoga poluotoka. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji raste samoniklo. Na području Republike Hrvatske obični orah je najviše raširen na brežuljkastim terenima Hrvatskog zagorja, oko Požege, Koprivnice, Bjelovara, Daruvara,
Kutine, Siska, Jastrebarskog, Ozlja, u istočnoj Slavoniji oko Vukovara, Iloka i u Baranji, a u Dalmaciji oko Splita, Zadra i u Istri. U Europi se uzgaja kao jestiva biljka ili rjeđe kao ukrasna vrsta u parkovima. Orah može živjeti i više od 200 godina. Ispod njega često ne rastu druge biljke, jer otpali listovi i ljuske oraha sadrže prirodni herbicid juglon koji sprječava klijanje drugih biljaka (Cosmulescu i sur. 2011, Terzi 2008).
Preferira vlažno tlo, zahtijeva mnogo svjetla i ne podnosi niske temperature i mraz.

RAZMNOŽAVANJE

Razmnožava se sjemenom (generativno) i cijepljenjem (vegetativno), a najrjeđe izdancima.
Razmnožavanje sjemenom ne osigurava prenošenje svih pozitivnih odlika na nova stabalca, a također imaju i kasniji početak rađanja. Prvi plodovi mogu se očekivati nakon 7-8 godina.

KEMIJSKA SVOJSTVA

Orah sadrži oko 15% bjelančevina, 14% ugljikohidrata te 65% masnoća, uglavnom nezasićenih. Najzastupljeniji minerali u orahu su bakar, mangan, fosfor, magnezij, cink, željezo i kalcij. Orah je iznimno bogat vitaminom E – već oko 50 g oraha zadovoljava dnevnu potrebu za ovim snažnim antioksidansom. Od vitamina B skupine treba istaknuti B1, B2, B3 (nikotinsku kiselinu) i B9 (folnu kiselinu).

Antioksidansi u orasima su juglon, telimagrandin i morin, koji se nalaze u vrlo malo namirnica. Dok juglon u prirodi spriječava klijanje drugih biljaka, on ima antibiotičko i protugljivično djelovanje, a najviše se nalazi u lišću stabla oraha. Zbog njegove toksičnosti, savjetuje se koristiti mlade listove oraha.
Uz antioksidanse, vrlo je važno zapamtiti kako su orasi bogat izvor omega-3 masnih kiselina koje povoljno djeluju na krvne žile i poboljšavaju pamćenje jer pomažu u razvoju više od tridesetak neurotransmitera za moždane funkcije, pomažu kod smanjenja simptoma depresije, hiperaktivnosti, stresa i Alzheimerove bolesti.
List oraha sadrži čvrsto ulje žućkaste boje, tanin, kiseline te tvari ljutog i gorkog okusa. Od orahova lišća mogu se pripremati sirupi, ekstrakti i slični preparati. Lišće je najbolje upotrijebiti dok je zeleno i svježe. Bogati su vitaminom E, koji pomaže u održavanju dobrog pamćenja, pa se preporučuju i kao namirnica za sprečavanje demencije. Vitamin E djeluje preventivno i na moguća istezanja mišića i upale poslije i prije treninga.
Orah sadrži i vrlo korisne fitosterole koji smanjuju apsorpciju kolesterola iz hrane u tankom crijevu, čime se smanjuje razina štetnog (LDL) kolesterola u krvi.

LJEKOVITOST

Listovi se beru u proljeće te se suše na prozračnom mjestu. Bogati su treslovinama zbog čega se često upotrebljavaju protiv proljeva, a zbog sadržaja juglona korisni su protiv infekcija probavnog sustava. Bogati su vitaminom C (4000 mg% ) zbog čega su se koristili za industrijsko dobivanje vitaminskih koncentrata.
Od nedozrelih plodova ubranih u lipnju izrađuje se macerat kojim se koža maže prije sunčanja kako bi dobila lijepu, preplanulu boju.
Nezreli plodovi ubrani u lipnju i srpnju koriste se za proizvodnju orahove rakije koja služi za liječenje želučanih tegoba.
Dozreo plod bere se u drugom dijelu jeseni. Što se kasnije sabire time ga ne treba čistiti jer ga kiše operu i ovojnica se sama raspadne. Nakon sakupljanja potrebno ga je staviti sušiti.
Sjemenke se konzumiraju sirove i cjelovite ili ih se melje. Zbog visokog sadržaja masnog ulja služe za proizvodnju vrlo hranjivog biljnog ulja.

SISTEMATIKA

CARSTVO	PLANTAE
KOLJENO	MAGNOLIOPHYTA
RAZRED	MAGNOLIOPSIDA
RED	FAGALES
PORODICA	JUGLANDACEAE
ROD	UGLANS
VRSTA	JUGLANS REGIA