CRNA JOHA
Alnus glutinosa (L.) Gaertn.
ZNAČAJKE: ljekovitost
KARAKTERISTIKE
Crna joha –Alnus glutinosa (L.) Gaertn. je do 25 m visoko listopadno drvo, jajastokupaste krošnje.
Kora je kod mladih stabala glatka, zelenkastosmeđa i uglavnom sjajna, kasnije crvenosmeđa, izbrazdana uzdužno i poprečno i ljuskasta.
Korjenski sustav je vrlo razvijen, bez glavne žile, ali sa snažnim postranim korijenjem.
Listovi su okruglasti, goli i sjajni, dugi 4-10 cm, široki 3-9 cm, na vrhu zaobljeni ili tupo prikraćeni s pilasto nazubljenim rubovima. U početku su ljepljivi, prije opadanja izrazito potamne, opadaju zeleni u rujnu ili listopadu.
Listanje je tijekom travnja. Biljka je jednodomna. Muški cvjetovi su na izbojcima 5-6 cm dugim, visećim, crvenosmeđim resama, skupljeni po 3-6. Ženske rese su sitne, na peteljkama, po 3-4 u pazušcu listova.
Vrijeme cvatnje je prije listanja, u veljači i ožujku. Muške i ženske rese pojavljuju se tijekom jeseni.
Plod je oko 2-4 mm dugi smeđi, spljošteni oraščić (nux), koji sa strane ima izrazito uska krilca. Smješten je u češeriću kojeg oblikuju zadebljane i odrvenjele ljuske. Češerići tijekom dozrijevanja ne opadaju, nego ostaju na granama do ljeta. Oraščići dozrijevaju u listopadu ili studenome, ostaju tijekom zime u češerićima, a ispadaju tek uoči proljeća.
RASPROSTRANJENOST
Rasprostranjena na cijelom europskom kontinentu, Kavkazu, u jugozapadnoj Aziji i zapadnom Sibiru te sjevernoj Africi. Crna joha se pojavljuje u močvarnim šumama nizinskog vegetacijskog pojasa te je tipična vrsta u zajednici šuma crne johe s dugoklasim šašem (Carici elongatae-Alnetum glutinosae W. Koch 1926 ex Tx. 1931) i kao takvu ju prvi u Hrvatskoj utvrđuje i opisuje Glavač (1960) na području Podravine. Raste u nizinskim, ali i planinskim područjima, uz močvare, rijeke i potoke, dopirući do 1000 m nadmorske visine.
Crna joha je brzorastuća vrsta i premda voli svjetlo, dobro podnosi i zasjenu. Raste na humusnim i vlažnim tlima. Otporna je na tvorničku prašinu i otrovne plinove. Doživi oko 1200 godina.
RAZMNOŽAVANJE
Sjemenom i vegetativno.
KEMIJSKA SVOJSTVA
Sadnice johe sadrže tanine pirogalne skupine, koje sadrže tanin (do 2,5%) i galičnu kiselinu (oko 4%). Biljka također sadrži glikozide, organske kiseline, alkaloide, flavonoide, steroide, kumarine (elaginsku kiselinu) i masno ulje.
Iz listova crne johe izolirani su flavonoidni glikozidi do 20% proteina, 6% masti, askorbinska kiselina, karoten. U kori su tanini (do 16%), boje, alnein, emodin, alnulin, masno ulje palmitinske, stearinske i fosforne kiseline, triterpen keton, glutenon, taraxerol, taraxerone i lupeol.
LJEKOVITOST
Kora sadrži salicile koji se u tijelu metaboliziraju u salicilnu kiselinu zbog čega se kora u narodnoj medicini koristila za snižavanje temperature i bolova, kao današnji aspirin. Kora se zajedno s korijenom uzima za liječenje upalnih procesa (angina) i tumora grla, grgljanje grla kod raznih bolesti grla i jednjaka. Prašak kore je dobar adstrigent i homestatik koji rabimo za liječenje unutarnjih bolesti, naročito kod raznih upala sluznica i unutarnjih krvarenja (želuca, crijeva, jednjaka, hemoroida itd.), a izvana je izvrstan za liječenje bolesti kože u kojima u cijelosti otklanja svrab , nametnike u kosi – uši, razne upalne erupcije kože, čireve te za pranje lica. Prašak kore je izvrsno sredstvo za pranje zubi.
Svježa kora crne johe izaziva povraćanje te je rabimo za naše potrebe gdje moramo izazvati brzo povraćanje (kod raznih otrovanja).
Vrste iz roda Alnus klasificirane su kao pionirske vrste zato što imaju sposobnost rasta u ekstremnim uvjetima gdje lako fiskiraju dušik u tlo uz pomoć nekih bakterija (Poljak i sur. 2014).
SISTEMATIKA
| CARSTVO | PLANTAE |
| KOLJENO | MAGNOLIOPHYTA |
| RAZRED | MAGNOLIOPSIDA |
| RED | FAGALES |
| PORODICA | BETULACEAE |
| ROD | ALNUS |
| VRSTA | ALNUS GLUTINOSA |
Tekst i slike: M. D. ,6.c