HRAST LUŽNJAK

Quercus robur L.

ZNAČAJKE: ljekovitost

 

KARAKTERISTIKE

Hrast lužnjak (Quercus robur L.) je listopadna vrsta koja doseže visinu i do 50 m, a ističe se i promjerom debla do 2,5 m te starošću do oko 1500 godina.
Krošnja je vrlo razgranata, široka i nepravilna. Kora je u mladosti glatka, oko dvadesete do tridesete godine se počinje raspucavati, a sa starošću je sve deblja (i do 10 cm), izbrazdana uzdužnim dubokim (3-4 cm) i poprečnim plitkim brazdama. Drvo hrasta lužnjaka je tvrdo, čvrsto i trajno pa je svjetski poznato kao „slavonska hrastovina”. Od njega se izrađuju parketi, namještaj, drvenarija, željeznički pragovi, brodovi, mostovi i drugo.
Kao i krošnja i korijenov je sustav izrazito razvijen, te prodire do nekoliko metara u dubinu, a prostire se znatno i u širinu. U simbiozi s korijenom lužnjaka žive gljive koje olakšavaju apsorpciju mineralnih tvari.
Listovi su tamnozeleni, dugi 8-20 cm, široki 3-10 cm obrnuto jajasti i nalaze se na kratkim, jedva uočljivim peteljkama.
Cvjetovi su jednospolni, žutozeleni, cvatu u travnju i svibnju u vrijeme kada se javljaju i listovi. Njegovi cvjetovi se oprašuju vjetrom pa ne posjeduju privlačnost (boja, miris) cvjetova koji se oprašuju kukcima. Muški su cvjetovi razdvojeni od ženskih i skupljeni su u visećim resama čija je dužina 2-5 cm. Za razliku od njih, ženski se cvjetovi javljaju pojedinačno ili u skupinama do pet i nalaze se na dugoj peteljci.
Plod hrasta je žir koji je izduženo jajast, svijetlosmeđe ili žućkaste boje, prošarani uzdužnim prugama koje su na svježijem plodu tamnije nijanse. „Kapica” žira stručno se naziva kupulom, a prekrivena je sitnim, prileglim ljuskama i nalazi se na 2-6 cm dugoj peteljci. Sazrijevaju tijekom rujna i listopada.

RASPROSTRANJENOST

Hrast lužnjak je vrlo raširena vrsta drveća gotovo cijele Europe, Kavkaza i Male Azije. To je listopadna vrsta koja raste na dubokim, glinastim ili pjeskovitim, plodnim, pretežno vlažnim tlima s visokom razinom podzemne vode. Kod nas raste u Slavoniji i Posavini gdje tvori čiste lužnjakove šume kao i mješovite šume s običnim grabom, poljskim jasenom i drugim vrstama. Otporan je na sušu i visoke temperature, vjetar i gradska onečišćenja. Teško uspjeva na kiselim tlima i osjetljiv je na kasne mrazeve.

RAZMNOŽAVANJE

Sjemenom i vegetativno.

KEMIJSKA SVOJSTVA

Zbog velikog udjela alkaloida, žirevi su gorki i trpki, ali su se u prošlosti koristili kao hrana, posebno u vrijeme gladi. Koriste se u jesen kada se prže i melju te se koriste kao zamjenska kava (rabi se za detoksikaciju, liječenje slabe probave, preobilnu mjesečnicu, zaustavlja proljeve) ili se melju i koriste kao brašno ili dodatak varivima.
Sadrže oko 35% škroba,8% šećera, 2-4% bjelančevina, 4% masti, 2% smole i tanine stoga ih je potrebno prije upotrebe dobro ispirati vodom. Kora sadrži tanine te se može koristiti kod odraslih osoba koje imaju problema sa proljevima ili kod grgljanja uslijed tegoba usne šupljine.

LJEKOVITOST

Mlade listove hrasta koristimo za liječenje tuberkuloze, za čišćenje krvi, kod proljeva i noćnih mokrenja. Također se list miješa sa gospinom travom, stolisnikom, koprivom i pelinom.
Hrastova je kora najpoznatiji i za ljekovite svrhe najviše crpljen izvor tanina. Tanini koaguliraju bjelančevine i zato stežu tkivo, djeluju protiv različitih upala, zaustavljaju proljeve i jačaju rad crijeva. Zbog svih tih svojstava hrastovu koru možemo upotrebljavati u liječenju ili olakšavanju mnogih bolesti, na najrazličitije načine.
Hrastova kora (rabi se u obliku čaja i tinkture) poznati je lijek za liječenje unutarnjih i vanjskih tegoba (u obliku obloga za liječenje površinskih rana i ozlijeda na koži kod kojih dolazi do upala i gnojnih procesa) u obliku obloga ili za ispiranja (kao antiseptik). Za liječenje upaljene sluznice želudca, proljeve, infekcije, upale bubrega, tegoba sa jetrom i gušteračom te u obliku čaja za grgljanje usne šupljine, grla i jednjaka, za regulaciju rada štitnjače. Prašak hrastove kore upotrebljava se kao protuotrov jer veže otrovne sastojke i stvara neprobavljivi sastojak koji se ne apsorbira kroz crijevne resice u krvotok.
Od kore se mogu pripremiti i ljekovite kupelji za liječenje hemoroida, gljivica.
Hrastova šiška ili šišarka koristi se kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja i proljeva.

SISTEMATIKA

CARSTVO	PLANTAE
KOLJENO	MAGNOLIOPHYTA
RAZRED	MAGNOLIOPSIDA
RED	FAGALES
PORODICA	FAGACEAE
ROD	QUERCUS
VRSTA	QUERCUS ROBUR

                                                                                                                                                           

Tekst i slike: M. D., 6.c